уторак, 16. јул 2013.

Kuga i karnevalske maske u Veneciji

Doctor Schnabel von Rom
Beauty is but a flower
Which wrinkles will devour;
Brightness falls from the air;
Queens have died young and fair;
Dust hath closed Helen's eye.
I am sick, I must die.
   Lord, have mercy on us!

(Thomas Nashe, Summer's Last Will and Testament


Tokom XVII veka Evropom su krstarili lekari specijalisti za kugu, obučeni u odeću od navoštenog platna, sa širokim šeširima, posebnim naočarima i zaštitnom maskom u obliku gavranovog kljuna. Pacijente su pregledali štapom da bi izbegli zarazu, a po potrebi su im puštali krv i stavljali žabe na bubone.

петак, 12. јул 2013.

Megalitski spomenik za postindustrijsku pustoš


Na ogoljenom brežuljku u severoistočnoj Džordžiji, 1980. godine sagrađen je jedan od najbizarnijih megalitskih spomenika u svetu. Ova kamena struktura, koja se sastoji od pet granitnih blokova visokih 4,9 metara i teških 20 tona, predstavlja neku vrstu monumentalnog uputstva za one koji će preživeti apokalipsu. Na osam živih jezika (engleski, španski, svahili, ruski, hindu, hebrejski, arapski i kineski) uklesan je natpis sa sledećih deset "zapovesti":

четвртак, 11. јул 2013.

Gustav Majrink: BILJKE DOKTORA SINDARELE


Gustav Majrink
„Biljke doktora Sindarele“ - kratka priča Gustava Majrinka, autora romana „Golem“, „Anđeo sa zapadnog prozora“ i „Beli dominikanac“ prvi put je objavljena 1905. godine, a francuski nadrealista Pjer Mabij, inače profesor antropologije po zanimanju, uvrstio ju je u svoju čuvenu antologiju „Ogledalo čudesnog“, koja je objavljena i na srpskom jeziku 1973. u izdanju beogradskog Nolita.

* * *

Vidite li ovaj mali crni bronzani . kip između svećnjaka, on je bio povod čudnih događaja koji su mi se desili poslednjih nekoliko godina. Uzalud se trudim, on se uvek uporno javlja kao putokaz od kojeg počinje moj put. Vodi li put svetlosti saznanja ili. stiže do sve gorih užasa, to ne mogu da znam, a i ne želim. Želim samo da se grčevito uhvatim za ovo nekoliko kratkih trenutaka predaha, koje mi sudbina pruža pre no što će me podvrgnuti novim mučenjima.

уторак, 9. јул 2013.

Pitagorejska Zlatna pesma


Pitagora
(Rafael - Atinska škola)
Najpre poštuj besmrtne bogove, zakonom kako je određeno,
Zatim Običaje i Zakletvu, pa Heroje dične.
I dužnu počast ukaži podzemnim Bogovima,
Roditeljima i najbližima po rodu.
Od ostalih ljudi biraj najboljeg prijatelja po vrlini
I ugledaj se na njegovu blagost i dobra dela.
Ne mrzi ga zbog najmanje greške,
Jer nasilje stanuje pored nužde.
Znaj da sve su to stvari pravedne, i nauči da obuzdaš sledeće strasti:
Najpre proždrljivost, pa lenjost, čulnost i gnev.
Ne čini zla, niti u prisustvu drugih niti sâm;
Ali iznad svega poštuj sebe.

понедељак, 1. јул 2013.

ZALMOKSIS – indoevropski monoteizam pre hrišćanstva


Scena lova iz tolos grobnice u Aleksandrovu
(IV vek st.e.). Zalmoksis je prikazan sa
dvoseklom sekirom - simbolom vlasti.
U četvrtoj knjizi svojih „Istorija“ (Melpomena), Herodot kaže da su Dako-Geti poštovali samo jednog boga – Zalmoksisa, što je neke stručnjake (Vasile Pârvan, Jean Coman, R. Pettazzon, E. Rohde i Sorin Paliga) navelo na zaključak da je pola milenijuma pre pojave hrišćanstva na Balkanskom poluostrvu postojala razvijena monoteistička religija.
Nažalost, o njoj imamo premalo istorijskih podataka, ali arheološki nalazi, od kojih su najznačajniji ostaci sakralnih građevina u Sarmizegetuzi (Rumunija), prestonici dačkog kralja Decebala, i zidnih slika iz tolos grobnice u Aleksandrovu (Bugarska), nedvosmisleno potvrđuju da je Zamolksisov kult bio široko rasprostranjen, a da je njegovo sveštenstvo uživalo veliki uticaj i ugled.